Po prirodnim resursima, naša zemlja spada u red prirodno bogatih zemalja i vrlo povoljnih za pčelarenje. U Bosni i Hercegovini raširena je Kranjska medonosna pčela poznata i kao Karnika, i ona se smatra domaćom sortom. Njene najbitnije osobine su izuzetna mirnoća, dugovječnost i sposobnost dobrog prezimljavanja sa relativno malom potrošnjom hrane, a to su inače za sve pčelare veoma bitne karakteristike.
Država BiH o razvoju pčelarstva nema jasan stav niti uređenu regulativu. Zbog svega toga su od velike važnosti poticaji za razvoj pčelarstva, a dio finansijske podrške obezbijeđen je i iz EU fondova.
Kao jedan od problema sa kojima se susreću pčelari je nepostojanje specijaliziranih veterinara za pčele koji bi pomagali pčelarima koji se ozbiljno žele baviti ovim poslom. Pčelari se moraju oslanjati na vlastita i iskustva drugih pčelara.
O značaju pčelarstva za oprašivanje voća i drugog bilja, odnosno očuvanja biodiverziteta nije potrebno ni govoriti, zna se da je važnije od same proizvodnje meda. Bosna i Hercegovina ima zaista veliki potencijal u ovoj grani privrede, pčelarstvo u našoj zemlji nije ni blizu nivoa na kojem bi trebalo i moglo da bude.
